Koncert kolęd w Zagrzebskiej katedrze/Koncert Božićnih pjesama

W Zagrzebskiej katedrze we wtorek 9 stycznia 2018 r. odbył się tradycyjny koncert kolęd mniejszości narodowych. Przed rozpoczęciem koncertu wszystkich obecnych powitali w imieniu organizatora koncertu Przewodniczący Koordynacji Samorządów i Przedstawicieli Mniejszości Narodowych Miasta Zagrzebia Dušan Mišković i Przedstawiciel Polskiej Mniejszości Narodowej Miasta Zagrebia pani Walentyna Lončarić.

Na ósmym z kolei koncercie kolęd wystąpiło dziewięć mniejszości z Zagrzebia, gminy Lipovljani i z Rijeki. Każda mniejszość narodowa wystąpiła w swoim języku, więc można było usłyszeć kolędy w języku niemieckim, czeskim, węgierskim, ukraińskim, słoweńskim, polskim, słowackim i włoskim. Oprócz mniejszościowych zespołów, w języku chorwackim wystąpił Zespół „Bosiljak“ z Čučerja. W tym roku na koncercie przybył pan Milan Bandić, prezydent Miasta Zagrzebia. Jako kontynuacja tradycji każdy zespół w swoim języku wykonał jedną zwrotkę Cichej nocy a wszyscy wykonawcy zaśpiewali chorwacką kolędę Narodi nam se. Jak każdego roku koncert cieszył się liczną frekwencją a jako dowód na to były niekończące się oklaski.

U Zagrebačkoj katedrali u utorak 9. siječnja 2018. godine održan je tradicionalni božićni koncert. Prije početka koncerta prisutnima su se prigodnim riječima obratili u ime organizatora koncerta predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba g. Dušan Mišković te Predstavnica poljske nacionalne manjine gđa. Walentyna Lončarić.

Na osmom po redu koncertu božićnih pjesama nastupilo je sedam nacionalnih manjina iz Zagreba, Lipovljana i Rijeke te KUD "Bosiljak" Čučerja. Ove godine svojim je dolaskom koncert uveličao i g. Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba. Svaka nacionalna manjina nastupila je na svom jeziku pa se moglo čuti božićne pjesme na njemačkom, ukrajinskom, češkom, poljskom, mađarskom, slovačkom, talijanskom i slovenskom jeziku. Kao što već tradicija nalaže na kraju je svaki zbor na svom jeziku izveo jednu strofu Tihe noći, a svi zborovi na hrvatskom božićnu pjesmu Narodi nam se.

Kao i svake godine i ovaj koncert bio je posjećen tako da je nakon posljednjeg nastupa odzvanjao gromoglasan pljesak. (fot. Toni Hnojčik)

Posjet nacionalnih manjina Grada Zagreba izložbi "Krakovske jaslice"

Dana 3. siječnja 2018. godine u sjedištu Poljske kulturne udruge "Mikolaj Kopernik" (Savska 34/36) izložbu krakovskih jaslica posjetili su predstavnici i vijeća nacionalnih manjina Grada Zagreba na poziv Predstavnice poljske nacionalne manjine Grada Zagreba gđe. Walentyne Lončarić. O krakovskim jaslicama i njihovom nastanku te značaju govorila je potpredsjednica Udruge "Mikolaj Kopernik" gđa. Jolanta Sychowska Kavedžija. Na susretu su bili nazočni g. Andrija Petrović, voditelj Službe za nacionalne manjine Grada Zagreba, gđa. Galina Kovačević, Predstavnica poljske nacionalne manjine Grada Zagreba, g. Zlatko Jevak Predstavnik slovačke nacionalne manjine Grada Zagreba i g. Tome Apostoloski predsjednik Vijeća makedonske nacionalne mannjine Grada Zagreba. 

Izložba je otvorena do 20. siječnja 2018. godine. 

O krakovskim jaslicama

Nigdje na svijetu nema takvih neobičnih građevina koje su posvećene rođenju Krista. Takav oblik jaslica nastao je u 19. st a propagiran u 20. stoljeću i danas se njeguje nastao je uzor za suvremene jaslice. Njihovi tvorci su amateri kako odrasli tako i djeca. Jaslice se specijalno izrađuju za Natjecanje krakovskih jaslica koje organizira Povijesni muzej Grada Krakowa. Franjo Asiški prvi je uveo jaslice posvećene rođenju Krista. Od 17. stoljeća uz statične figurice pojavile su se i one pokretne. Procvat su jaslice doživjele u 17. i 18. stoljeću. Na prijelomu iz 18. u 19. stoljeća postao je novi tip jaslica prilagođen promijenjenim uvjetima njihove egzistencije – predstave izvan crkava, na ulici i u domovima. Najvažniju ulogu imala je arhitektura jaslica, a bogatstvo i raznolikost stilova krakovskih spomenika davalo je puno nadahnuća umjetnicima.

U drugoj polovici 19. st. U Krakovu se stvorio poseban „ceh“ izrađivača jaslica. Postojala su 2 tipa jaslica: prvi su bili male građevine bez figurica namijenjene za prodaju u Sukiennicama. Drugi tip su velike jaslice koje su omogućavale više razvoja talenta i stvaralačke invencije. Razvoj jaslica bio je zaustavljen tijekom I. svj. rata te je nestala s ulica Krakowa.

Tradicionalno u jaslicama nalazimo cijelu Svetu Obitelj: figurice Djetešca, Marije i Josipa. Najčešće im se pridružuju anđeli, Tri Kralja, pastiri i životinje. U nekim jaslicama smjestile su se figurice u tradicionalnim krakovskim i gorštačkim narodnim nošnjama.