Poljaci: ožujka 2021

30. ožujka 2021.

Wystawa wielkanocna/Uskršnja izložba

Wystawa wielkanocna w Hrvatskoj kući

W dniu 29 marca 2021 została otwarta wystawa wielkanocna mniejszości narodowych miasta Zagrzebia w tym i polskiej. Każda mniejszość przedstawiła swoje tradycje wielkanocne na filmie który był pokazany w programie Prizma. O obyczajach polskich wielkanocnych mówiła pani Janina Wojtyna Welle a w stroju sieradzkim była pani Maria Józefa Simić.

Wystawę tradycyjnie organizuje Koordynacja mniejszości narodowych Miasta Zagrzebia ale w tym roku przestrzegając obostrzenia ze względu na pandemię.

Uskršnja izložba nacionalnih manjina u Hrvatskoj kući

Dana 29. ožujka 2021 otvorena je uskršnja izložba nacionalnih manjina Grada Zagreba u Hrvatskoj kući Materina priča (Preradovićeva 31). Svaka manjina pa i poljska predstavila je svoje uskršnje običaje koje je snimila ekipa emisije Prizma. O poljskim uskršnjim običajima govorila je gđa. Janina Wojtyna Welle, a sieradzku nošnju nosila je gđa. Maria Józefa Simić. Izložbu je organizirala Koordiancija nacionalnih manjijna pridržavajući se epidemioloških mjera.

29. ožujka 2021.

Życzenia Wielkanocne

życzy Przedstawiciel Polskiej Mniejszości Narodowej Miasta Zagrzebia

22. ožujka 2021.

Joachim Lelelewel (22.3.1786.-29.5.1861)

Joachim Lelewel (22.3.1786. Varšava-29.5.1861. Pariz)- eminentni povjesničar i borac za nezavisnost Poljske, poliglot, numizmatičar, otac moderne poljske historiografije.

Studirao je povijest na Sveučilištu u Vilniusu, a tamo je postao i profesor. Godine 1819. počeo je predavati na Varšavskom sveučilištu. Bio je zastupnik u Saboru Poljskog Kraljevstva. U vrijeme ustanka 1830. godine aktivno se uključio u političku djelatnost, zbog čega je nakon pada ustanka emigrirao. Boravio je u Francuskoj i Belgiji gdje je osnovao polsjke izbjegličke političke organizacije. Iz političkog se života povukao nakon revolucije 1848. godine. U znanstvenom se radu bavio poviješću od antike do 18. stoljeća, poviješću Poljske, ali i poviješću općenito. Istraživao je političku, gospodarslku i kulturnu povijest. Vodio je pionirske radove o pomoćnim povijesnim znanostima. Njegova su istraživanja za poljsku historiografiju označavala ulazak na put modernog razvitka. Njegovi se znanstveni radovi odlikuju modernim pristupom povijesti. Smatra se ocem moderne poljske historiografije.

10. ožujka 2021.

Józef Wybicki (rođ. 29.9.1747- 10.3.1822.)

Józef Rufin Wybicki - poljski je pisac i političar, komornik Stanislava Augusta Poniatowskog 1780. godine. Autor je stihova Pjesme poljskih legionara u Italiji koja je kasnije postala poljska nacionalna himna Mazurek Dąbrowski. Bio je pravnik, a politikom se počeo baviti u dobi od 20 godina kao zastupnik u parlamentu Prve Republike. Njegov protest protiv svih akata Repninovskog parlamenta smatra se kao jedan od posljednjih pokušaja pozitivne primjene liberum veta. Bio je sudionik barske konfederacije, a na zahtjev vodstva konfederacije putovao je s povjerljivim misijama u europske zemlje. Bio je reformator zakona u Poljskoj prije okupacije. Bio je dugogodišnji suradnik i prijatelj generala Jana Henryka Dąbrowskog s kojim je sudjelovao u pomoći ustanicima u Velikopoljskoj 1794., a kasnije je djelovao u poljskim Legionarima u Italiji. Tijekom posjete logorima legionara u Italiji 1797. napisao je stihove pjesme, koja je kasnije postala poljska nacionalna himna - Mazurek Dąbrowski. Sudjelovao je u napoleonskim ratovima te pridonio u stvaranjuu Varšavske Kneževine i bio jedan od njenih čelnih političara. Tijekom poljsko-austrijskog rata 1809. organizirao je obranu Velikopoljske pred vojskom neprijatelja. Nakon bečkog Kongresa sukreirao je Kraljevinu Poljsku. Obnašao je dužnost senatora-vojvode Varšavske Kneževine od 1807. godine, kasnije Kraljevine Poljske od 1815. Bio je predsjednik Vrhovnog suda Kraljevine Poljske od 1817-1820. Odlikovan jr Ordenopm Bijelog Orla, Ordenom Svetog Stanislava, Ordenom Počasne Legije. Autor je memoara, mnogobrojnih političkih časopisa i književnih djela (drama, libreta, opera, komedija, pjesama) od kojih je u svijesti Poljaka ostala sačuvana današnja himna Mazurek Dąbrowskiego.