14. lipnja 2022.

Predavanje "Tvrđava teutonskih vitezova u Malborku"/Wykład "Zamek krzyżacki w Malborku"

Ovo sedmo po redu izlaganje održalo se u 13. lipnja 2022 u sjedištu Poljske kulturne udruge "Mikolaj Kopernik". Prije predavanja u ime domaćina okupljenima se obratila predsjednica Udruge gđa. Jolanta Sychowska Kavedžija, a u ime organizatora tajnik Predstavnice poljske nacionalne manjine Marek Stanojević. Predavanje o tvrđavi teutonskih vitezova u Malborku održala je gđa. Zofia Mavar u sklopu ciklusa na temu poljskih spomenika kulture, koji su našli mjesto na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a (ukupno njih 16). Njime se želi skrenuti pozornost na najveći u svijetu dvorac/tvrđavu građen u opeci, ujedno i izvanredan primjer europske srednjovjekovne obrambeno-rezidencijalne arhitekture. Taj veličanstveni obrambeni kompleks iz doba gotike zauzima površinu od preko 250 000 četvornih metara, a podigli su ga križari, odnosno Red teutonskih vitezova. Na popis Svjetske baštine uvršten je godine 1997. Predavanje je strukturirano tako da zainteresirane slušatelje upozna s političkim i gospodarskim prilikama koje su dovele do gradnje i razvoja moćne utvrde, glavnoga sjedišta spomenutoga viteškog reda, ujedno prijestolnice Redovničke države koju su križari osnovali na sjeveru Europe potkraj 13. stoljeća. Mogli smo vidjeti pojedine faze gradnje tvrđave i niz inovativnih građevinsko-konstrukcijskih i arhitektonskih rješenja koje su uvelike pridonijele atraktivnosti, a potom i iznimnoj vrijednosti toga ogromnoga arhitektonskog ansambla. Bilo je riječi o motivima razvoja samoga grada Malborka, kao i o njegovu statusu i ulozi tijekom minulih stoljeća. Tu je i kratki pregled destrukcija pojedinih elemenata tvrđave tijekom povijesti te podaci o obnovi tvrđave i grada osobito teško stradalih u Drugom svjetskom ratu. Danas ulogu ima posebna ustanova, osnovana 1961. godine pod nazivom „Muzeja tvrđave“ (Muzeum Zamkowe), u zaštiti i isticanju povijesnih, građevinskih, umjetničkih, krajobraznih i drugih vrijednosti tvrđave, jedne od najvećih atrakcija sjeverne Poljske. 

                  

Siódmy z kolei wykład który zorganizował Przedstawiciel Polskiej Mniejszości Narodowej Miasta Zagrzebia odbył się 13 czerwca 2022 roku w siedzibie PTK Mikołaj Kopernik. Przed wykładem do słuchaczy, w imieniu Towarzystwa zwróciła się przewodnicząca pani Jolanta Sychowska Kavedžija a w imieniu organizatora Sekretarz Przedstawiciela Marek Stanojević. O Zamku Krzyżackim w Malborku opowiedziała pani Zofia Mavar z cyklu wykładów które organizował Przedstawiciel o polskich zabytkach na Światowej Liście UNESCO (razem 16). Tematem tego wykładu był największy na świecie Zamek Krzyżacki zbudowany z cegły, zarazem i wspaniały przykład europejskiej średniowiecznej obrończej rezydencjalnej architektury. Ten wspaniały obrończy kompleks z czasu gotyckiego powierzchnią jest większy niż 250 000 metrów kwadratowych, a zbudowali go Krzyżacy. Na listę Dziedzictwa Światowego umieszczono go w 1997 roku. Była mowa o politycznych i ekonomicznych okolicznościach które doprowadziły do budowy i rozwoju silnej twierdzy, głównego centrum Krzyżackiego zarazem stolicy Państwa Krzyżackiego którego Krzyżacy założyli na poółnocy Europy pod koniec 13 wieku. Było ciekawie słuchać i zobaczyć fazy budowy twierdzy, innowacyjne budowniczo-konstrukcyjne i architektoniczne rozwiązania które bardzo zdobyły na atrakcyjności oraz na niezwykłej wartości tego olbrzymiego architektonicznego kompleksu. Pani Mavar zaprowadzila nas też do samego miasta Malborka i opowiedziała o jego statusie i roli w historii. Również była mowa o zniszczeniach elementów zamku w historii i danych o odnowie zamku i miasta, szczególnie po ciężkich ruinacjach podczas Drugiej Wojnie Światowej. Została też wspomniana rola Muzeum Zamkowego założonego w 1961 roku zajmującego się ochroną historycznych, budowniczych, krajobrazowych i innych wartości zamku, jednej z największej atrakcji północnej Polski. 

            

 

10. svibnja 2022.

Majówka w Karlovcu/Tradicionalna Majówka u Karlovcu

 W organizacji Polskiej Szkoły i Przedstawiciela Polskiej Mniejszości Narodowej Miasta Zagrzebia 7 maja 2022 odbyła się tradycyjna Majówka tym razem w Karlovcu i jego okolicach.

                                              Razgledavanje Karlovca/Zwiedzanie Karlovca
OPG Srce prirode



U organizaciji Poljske škole i Predstavnice poljske nacionalne manjine Grada Zagreba 7. svibnja održao se tradicionalni jednodnevni izlet ovoga puta u Karlovac i njegovu okolicu.

Plovidba po rijeci Kupi

(fot. Ewa Majstorović)

9. svibnja 2022.

Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana 2021. godine


 

Uroczystość z okazji Dnia Polonii i Polaków/Svečanost obilježavanja Dana poljske dijaspore

Z okazji Dnia Polonii i Polaków Zagranicą w dniu 4 maja 2022 roku w organizacji PTK "Mikołaj Kopernik" i Przedstawiciela Polskiej Mniejszości Narodowej Miasta Zagrzebia odbyły się obchody w siedzibie Towarzystwa. Obchody swoim występem uświetnił występ wokalnej grupy "Wisła" która zaśpiewała polskie pieśni patriotyczne.

Dana 4. svibnja 2022. u sjedištu Poljske kulturne udruge "Mikolaj Kopernik" održalo se obilježavanje Dana poljske dijaspore i Poljaka izvan domovine. Obilježavanje su organizirali Poljska kulturna udruga i Predstavnica poljske nacionalne manjine Grada Zagreba. U programu je nastupila vokalna grupa "Wisla" koja je otpjevala poljske domoljubne pjesme. 


 

19. travnja 2022.

Uskrs i uskršnji običaji u Poljskoj

 USKRS U POLJSKOJ

Uskrs je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana koji označava smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Duhovno bogatstvo potječe iz religijskih obreda kao i narodnih tradicija. Očuvanje i jednog i drugog je ključno za svaku zajednicu. Počinje se od posta koji traje 40 dana. Post počinje pepelnicom. Tijekom posta treba se brinuti ne samo za duhovnu sferu već počinju i pripreme za blagdan kao što je pospremanje i obnavljanje kuće. Za vrijeme posta nema zabava niti velikih priredbi, a svaki petak na stolu se nalaze posna jela i riba. Tjedan prije Uskrsa pripremaju se palme koje se blagoslivljaju na Cvjetnicu. Dio grančica se pali, a dim treba štititi kuću od loših događanja. Nakon Cvjetnice započinje Veliki tjedan i pripreme za Uskrs. U košarici za blagoslov se nalaze uskršnja jaja pisanice (simbol za život i ponovno rođenje); janje (od šećera ili od maslaca) simbol Isusa Krista; kruh (simbolizira tijelo Isusovo, označava obilje); sol (simbolizira gostoprimstvo); narezak, šunka (simbolizira završetak posta); hren i maslac (simboliziraju gorčinu i osladu nakon smrti i uskrsnuća).Osim toga u košarici se nalaze sir i kolači, grančice vrbe, cice-mace. S Uskrsom su povezani običaji i tradicije kao ukrašavanje i blagoslov jaja, dijeljenje jajima, uskršnji doručak, vješanje ili utapanje Jude, blagdansko pospremanje. S obzirom da je Uskrs radostan, blagdanski stol je bogat: različite vrste mesa, narezak, punjena i pečena jaja i kolači. Staropoljska kuhinja obiluje namirnicama kao što su baršč, juha od hrena, punjena patka, bijela kobasica, salate.                    

Ukrašavanje uskršnjih jaja u Poljskoj

Najstarija nalazišta pisanica u Poljskoj potječu iz 10. stoljeća u području gradova Opole i Wroclaw. Pisani tragovi o njihovom ljekovitom djelovanju i čudesnim ozdravljenjima potječu iz 13. stoljeća. Vjeruje se da jaje sprečava svako zlo. Uskršnja jaja ukrašena različitim bojama ili bijelom sa šarenim uzorcima su prije svega zanimljiv izraz blagdanskog ozračja unutrašnjosti doma. Jednobojna jaja bez uzoraka, bojana su kuhanjem u boji u esenciji od biljaka, a kasnije i u sintetskim bojama. Pisanice- jaja ukrašena tehnikom batika kojom se vrućim voskom nanosi uzorak. Zatim se jaje uranja u boju nakon čega se briše vosak i dobije se bijeli uzorak na šarenoj podlozi. Crna boja se dobiva od hrastove kore, za razne nijanse žute i smeđe koristi se ljuska luka, zelena od mladice žita dok se ružičasta dobiva od soka od cikle. Uskršnja jaja koja se ukrašavaju urezivanjem ili struganjem. Na ofarbanom jajetu oštrim se alatom, nožićem, iglom ili žiletom urezuju uzorci najčešće cvijeće i cvjetni buketi.   


Arhiva